Puha meʻangāueʻi he ngaahi lea kehe
|
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisiKo e saienisi ʻo e fakafaʻafaʻahinga, ʻa ia ko e fakafaʻafaʻahinga ʻi he saienisi ʻo e meʻamoʻui, ko e ako ia ʻo e vahevahe pe fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻamoʻui. ʻOku ui foki ko e tasonomia (taxonomy). Naʻe kamata mo e Carolus Linnaeus (1707–1778) ʻi he teautaʻu hono 18. ʻOku lahi ʻa e ngaahi angafai ngāueʻaki ʻe he kau saienisi ʻe niʻihi, kā ʻoku faʻa sīpingaʻaki koʻeni:
Ko e ngaahi hingoa mataʻitohi matatoʻa ʻoku ngāueʻaki taimi kotoa pē, ko e toenga ʻoku sai ke toʻo. Ko hoʻo faʻiteliha pē ke ngāueʻaki ko e ʻemipaea:
ʻOku lava ke te tānaki ʻa e ngaahi tuʻunga fakalahi ʻo fai ha fakafaʻafaʻahinga mata iiki ange. Ko e super ʻi muʻa, mo e sub pea mo e infra ʻi mui. Fakatātā ʻi he haʻa:
Ko e kāinga ofi mo e faʻahinga ʻoku tupu ki he hingoa kakato lōua ʻo e meʻamoʻui. ʻOku tohi ia mataʻitohi mahei mo e mataʻitohi lahi ʻi he mataʻitohi ʻuluaki pē. Fakatātā: Homo sapiens. [fatuʻi vahe] Tohi hokohokoVakai ki he Category:Tohi hokohoko ʻo e fanga meʻamoʻui ko honau hingoa fakalatina |