More

Zalazak sunca na moru.

More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i hemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi. Mora se dijele u tri okeana: Tihi, Atlantski i Indijski okean. Mora mogu biti sredozemna (između kontinenata), rubna (uz rubove kontinenata), unutrašnja (u kontinentima) i zatvorena (samostalne, nepovezane cjeline). Najveći dio mora čine rubna mora smještena uz kontinente.

[uredi - уреди] Popis mora podijeljenih po okeanima

[uredi - уреди] Tihi okean

• Beringovo more
• Aljaski zaliv
• Cortezovo more (alias Kalifornijski zaliv)
• Ohotsko more
• Japansko more
• Istočnokinesko more
• Južnokinesko more
  • Zaliv Beibu
• Sulusko more
• Celebesko more
• Boholsko more
• Filipinsko more
• Floresko more
• Bandsko more
• Arafursko more
• Timorsko more
• Tasmanovo more
• Žuto more
  • Bohajsko more
• Koraljno more
• Zaliv Carpentaria
• Rosovo more

[uredi - уреди] Atlantski okean

Središnja obala u Čileu

• Sjeverno ledeno more
  • Barentsovo more
  • Karsko more
  • Beaufortovo more
    • Amundsenov zaliv
  • Grenlandsko more
  • Čukotsko more
  • Laptevsko more
  • Istočnosibirsko more
• Hudsonov zaliv
  • Jamesov zaliv
• Baffinov zaliv
• Zaljev Sv. Laurenc
• Karipsko more
• Meksički zaliv
• Sargaško more
• Sjeverno more
  • Baltičko more
    • Botnički zaliv
• Irsko more
• Keltsko more
• Sredozemno more
  • Jadransko more
  • Egejsko more
  • Crno more
    • Azovsko more
  • Jonsko more
  • Ligursko more
  • Mirtunsko more
  • Tirensko more
  • Zaljev Sidra
  • Mramorno more
  • Kretsko more
• Biskajski zaljev
• Gvinejski zaliv
• Vedelovo more

[uredi - уреди] Indijski okean

• Crveno more
• Adenski zaliv
• Perzijski zaliv
• Omanski zaliv
• Arapsko more
• Bengalski zaliv
• Tajlandski zaliv
• Javansko more
• Veliki australski zaliv
• Zaliv St. Vinsent
• Zaliv Spencer

[uredi - уреди] Zatvorena mora

• Aralsko more
• Kaspijsko more
• Mrtvo more
• Galilejsko more
• Saltonsko more

[uredi - уреди] Ekstraterestrička mora

Lunarna mora su ogromne bazaltne ravni na Mjesecu koje su rani astronomi smatrali da su vodene mase, pa su ih nazivali "morima".

Smatra se da je tekuća voda prisutna ispod površina nekoliko mjeseca od kojih je najznačajniji Evropa.

Tečni ugljikovodici su vjerovatno prisutni na Titanovoj površini, iako bi bilo ispravnije ih opisati kao "jezera" nego kao "mora". Podela tekućih područja bolje će se razumijeti nakon povratka sonde Casini.

[uredi - уреди] Nauka

Termin "more" se takođe koristi u kvantnoj fizici. Diracovo more je tumačenje stanja negativne energije koje vakuum sadrži.

[uredi - уреди] Više informacija

• Geografija
• Uvala
• Međunarodna pomorska organizacija
• Okean
• Rijeka
• Morska so
• Brod
• Voda
• Svjetski dan okeana