Traži-Тражи

Alatke-Алатке

Drugi jezici-Други језици

Internetske enciklopedije

Internetske enciklopedije: Pod nazivom internetske enciklopedije (ili leksikona) obuhvaćene su zbirke javno dostupnog znanja iz raznih područja, koje su dostupne preko browsera na internetu.

Među laicima na internetu su česte zabune između nejednakih pojmova enciklopedije i leksikona. U štampanim izdanjima iz leksikografije, leksikon čini pregledna zbirka naslova i kraćih izvoda o raznim pojmovima, dok prave enciklopedije uglavnom obuhvataju opširnije tematske izvode pojmova s podnaslovima, zaglavljima i pripadnom literaturom. Osim digitalizovane Britanske enciklopedije, većina ostalih enciklopedija na internetu su započele kao jednostavni internetski leksikoni koji su zatim prerasli u prave razrađene enciklopedije.

Na internetu je postojalo do pedeset raznih opitnih leksikona i enciklopedija, od kojih su mnogi dosad odumrli i nestali. Među njima su najvažnija digitalizovana Britannica i najveća višejezična Wikipedia, pa još sličan Wikinfo i novi poluotvoreni Citizendium, te druge manje. Ovdje se pregledno i paralelno prikazuje desetina glavnih primjera enciklopedija općeg sadržaja dohvatnih na internetu (neke uže specijalizovane su izostavljene).

Po koncepciji razrade, te dostupnosti i uticaju korisnika, razlikuju se tri glavna tipa internetskih enciklopedija: otvoreni tipovi (Wiki), poluotvoreni elitni tip i zatvoreni komercijalni tip.

[uredi - уреди] Otvoreni tipovi (Wiki)

Kod pravog tipa Wiki je sav pristup slobodan i otvoren, pa se tekstovi mogu badava čitati, ali ih korisnici također mogu više ili manje sastavljati i napisati, ili već postojeće tekstove preraditi, nadopuniti i prepravljati (ili kvariti) po svom znanju i tehničkim mogućnostima. Uvršteni tekstovi moraju biti slobodni za kopiranje sa GNU-licencom ili bar iz javne domene. Tu spada glavna i najveća Wikipedia, pa sličan noviji Wikinfo i druge manje ovog tipa.

[uredi - уреди] Wikipedia

Višejezična Wikipedia je najveći i najpoznatiji primjer otvorene internetske enciklopedije tipa Wiki. To je jedna od najranijih enciklopedija koja se na internetu razvija od god. 2001, a dosad u glavnoj engleskoj varijanti ima preko 2.300.000 naslova. Uz nju se zatim paralelno razvio još niz nacionalnih varijanti, dosad na nekih 250 jezika sa ukupno oko 5.000.000 raznojezičnih naslova, a od toga deset glavnih svjetskih jezika imaju wikipedije s preko 200.000 naslova. Za koncept ove enciklopedije je osim potpune otvorenosti još značajan neutralan pristup sadržaju teksta tj. prilagođen shvatanju većine saradnika, a unose se uglavnom poznati već objavljeni podaci. Sve ostalo vidi detaljnije na posebnom linku Wikipedia.

U novije vrijeme, zbog raznih tehničkih, metodičkih i idejnih neslaganja, izvan Wikipedije je odvojeno više autonomnih jednojezičnih wiki-enciklopedija koje zajedno imaju preko 3.000.000 tekstova. Od tih samostalnih su najveće poluotvorenog tipa: američka Cassiopedia s gotovo milion i po naslova te novi kineski BaideWiki već s blizu milion tekstova.

[uredi - уреди] Wikinfo

Wikinfo ili Internet-Encyclopedia nastala je izdvajanjem od Wikipedije nakon 2003, a njen osnivač je Fred Bauder i dosad ima preko 38.000 naslova sa GNU licencom. Po oznakama je negdje na prelazu između prave Wikipedije i novijeg tipa Citizendium (vidi dole). Simbolična maskota za Wikinfo je simbol pametne sove. Osim manjeg broja saradnika i naslova, za Wikinfo je značajna i slabija tehnička oprema pa je teži unos i prerada tekstova. Tekstovi se tek dijelom prenose iz Wikipedije i sličnih GNU-izvora, ali uz obaveznu stručnu provjeru i preradu. Od najnovijeg doba Wikinfo preuzima čitav niz tekstova (uz doradu) koji su zbog raznih razloga odbačeni iz Wikipedije, čime je još dodatno ubrzan njegov rast. Glavni Wikinfo je na engleskom, a od 2006. još nastaje njemački ogranak i sada je u toku razvoj varijanti na drugim evropskim jezicima. Iako su ulaz i čitanje slični, ovdje su glavne razlike uredničkog sistema u odnosu na poznatu Wikipediju:

Aktivni saradnici i urednici se bezuvjetno moraju registrovati uz adresu.
Tehnički je nemoguće bilo koje brisanje ili ukidanje teksta, osim tek nadopune i popravka (to je zbog zaštite od zlonamjernih vandala te protiv nametanja interesa i idejnih grupa).
Poluelitizam: Iako svi korisnici mogu predložiti dopunu i preradu, odluke tu donose stručnjaci.
U većini tekstova osim tipičnih negativaca (npr. Staljin, Hitler), obavezni pristup je simpatično-pozitivan da navede čitaoce na šire komparativno upoznavanje slične tematike.
Gdjegod postoje, navode se novoobjavljena saznanja iz 21. vijeka, a stare alternative ili kritike su na kraju teksta ili u dodanim linkovima.
U posebnom odsjeku "Originalnih novosti" dodaju se još neobjavljeni nalazi, stručna otkrića, autorizirane nove pjesme i slično.

[uredi - уреди] Enciclopedia Libre Universal

Ova Wiki-enciklopedija na španskom jeziku se također izdvojila iz Wikipedije od 2003, a dosad ima oko 38.000 tekstova i po koncepciji je na prelazu od Wikipedije na Wikinfo. Glavna osobenost od većine internetskih enciklopedija je da ova obuhvata najdetaljnije i najopširnije razrađene lokalne varijante tj. zasebne wiki-leksikone za pojedine regije, veće gradove i područne dijalekte španjolskog područja (uključivši i baskijski).

[uredi - уреди] Metapedia

Panevropska Metapedia je višejezična wiki-enciklopedija koju su skandinavski nezadovoljnici odvojili iz Wikipedije od 2006. Dosad već ima paralelne varijante za desetinu evropskih jezika sa preko 240.000 tekstova od kojih 4/5 ima nova ruska WikiSlavia, a porast je brz oko 25.000 novih naslova na nedjelju. Uz narednu Filipinianu, to je najslobodnija potpuno otvorena wiki-enciklopedija koju može čitati i uređivati svako pismen, jedino je zbog vandala obavezna registracija.

Tekstovi moraju biti enciklopedijskog formata i kulturno napisani, te nema druge cenzure i izbor je slobodan, vođstvo je kolektivno i nema glavnih osnivača. Inače je slična kao Wikinfo: brisanje i ukidanje naslova tu je nemoguće, pa nema nadglasavanja ni prekomjerih diskusija. Pristup je panevropski i umjereno konzervativan, nema formalnog neutralizma i prihvataju se originalne novosti. Upravo su započeli dogovori s velikom kineskom wiki-enciklopedijom BaiduBaike (vidi niže) o saradnji i povezivanju u novi džinovski, transkontinentalni "Evroazijski Megawiki" do konca 2008.

[uredi - уреди] WikiPilipinas

Filipiniana.net ili Filipinska enciklopedija je nova internetska enciklopedija koja pretežno razrađuje razne teme iz brojnih ostrva jugoistočne Azije i Oceanije. Nastala je tek nedavno izdvajanjem iz Wikipedije od 2007, a tekstovi su na engleskom i španskom. Vođa joj je Gaspar Wibel i dosad već ima 45.000 naslova sa GNU-licencom. Specifičnosti su veoma otvorena saradnja, lahke izmjene tekstova i uvrštenje novih neobjavljenih otkrića, te je zato u početku rasla dosta brzo s preko hiljadu novih priloga svake nedjelje. Međutim od oktobra 2007, opet se mijenja urednička koncepcija, znatno je povećana administracija i počelo je brisanje i ukidanje članaka, te je najnoviji rast sve više usporen i postaje sve sličnija staroj filipinskoj Wikipediji.

[uredi - уреди] Drugi manji leksikoni

Izvan Wikipedije se uglavnom samostalno razvila još tridesetina drugih manjih internetskih leksikona i enciklopedijskih rječnika, koji su većinom ograničeni na uža stručna područja, ili obuhvataju državne, gradske i druge lokalne teme. Neki među ovima su drugojačiji, poluotvorenog elitnog tipa (vidi niže), a ostali su djelomične ili potpune kopije po GNU-licenci iz glavne Wikipedije.

[uredi - уреди] Poluotvoreni elitni tip

U ovu drugu također neprofitnu skupinu, ubrojene su elitne internetske enciklopedije univerzitetsko-akademskog tipa, zasebno razrađene za potrebe vaspitanih akademskih intelektualaca i studenata do gimnazijskih školaraca. Također ih mogu iskoristiti kao dopunsku informaciju i prosječni čitaoci koji žele doznati ponešto više i stručnije o pojedinim složenim temama koje npr. u Wikipediji još nisu dovoljno razrađene.

Funkcionisanje ovih elitnih enciklopedija većinom se bazira na interesnom sponzorstvu (rjeđe na uvrštenim reklamama). Ove elitne enciklopedije kao i obične štampane enciklopedije, redovno imaju posebnu stručnu redakciju koja strogo kontroliše pravilan i usmjeren razvoj enciklopedije, visoku kvalitetu tekstova i vjerodostojnost podataka, te odlučuje o uvrštenju, preradi ili brisanju teksta. Većina tekstova imaju GNU-licence za slobodno prenošenje i kopiranje.

Iako je čitanje i ovdje slobodno i besplatno, zbog elitno-akademske koncepcije prema saradnji se ove poluotvorene enciklopedije na internetu podosta razlikuju od Wikipedije i sličnih otvorenih enciklopedija:

Svi saradnici i autori bezuvjetno moraju biti javno registrovani sa punim imenom, prezimenom, titulom i adresom, a njihovo učestvovanje uglavnom je dobrovoljno i besplatno.
Tekstove mogu pisati, dopuniti i preraditi samo akademski eksperti, barem s fakultetskom diplomom ovlaštenog univerziteta ili sličnog instituta, uglavnom doktori ili profesori.
Javno registrovani a nekvalificirani korisnici u principu mogu predlagati dopune i promjene ali ih sami ne upisuju i o tome odlučuje redakcija (koja to često ne prihvata).
Završni unos konačnog teksta većinom obavlja ovlaštena redakcija na prijedlog eksperata.
Za javnost se uglavnom uvrštavaju samo razrađeni i potpuni tekstovi, a poluprazni naslovi se nakon nekog vremena brišu ili odlaze u rezervu na čekanje.

U ovoj prelaznoj grupi najpoznatiji je primjer novi Citizendium, a drugi važniji su još njemački Wikiweise, američka Cassiopedia i New World Encyclopedia.

[uredi - уреди] Citizendium 2.0

Citizendium ili Citizens Compendium, danas je najpoznatija i možda najkvalitetnija elitna enciklopedija poluotvorenog tipa s najstrožom ekspertom kontrolom, koja je dosad dostupna na internetu. Odvojila se iz Wikipedije od 2006, početkom 2008. ima 4800 posebnih tekstova i 270 kvalificiranih stručnih saradnika tj. po jedan ekspert na dvadesetak tekstova. Njen glavni osnivač je Larry Mark Sander, ranije među osnivačima glavne Wikipedije iz koje je izišao nezadovoljan po njegovu mišljenju, zbog novijeg haotičnog rasta uz nedovoljnu kvalitetu tekstova. U početnoj fazi je Citizendium, uz prerade i dopune dijelom preuzeo neke najbolje ocijenjene tekstove iz Wikipedije, ali je to sada prekinuto. Od ljeta 2007, proveden je novi reformisani projekat Citizendium 2.0 gdje su već nabrojeni stručni kriteriji još dodatno zaoštreni do najvišeg nivoa:

Izvršen je za uredništvo izbor vrhunskih eksperata s doktoratom ili profesora.
Ukinute su vanjske posudbe Wiki-tekstova i uvedena ekspertna izrada novih originalnih.
Za sve tekstove je nakon stroge recenzije još određeno čekanje u inkubatoru na provjeri do godine dana, da se mogu dotjerati i uvažiti primjedbe prije objave teksta na internetu.

Simbolična maskota za Citizendium je simbol starog ključa za gradska vrata. Zasad postoji samo u angloameričkoj verziji, ali se od 2009. predviđaju i druge varijante na nekim svjetskim jezicima (vjerovatno njemački i španjolski), a kriteriji za to još nisu poznati.

[uredi - уреди] Wikiweise

Wikiweise je elitna njemačka enciklopedija poluotvorenog tipa i među prvim akademskim enciklopedijama na internetu gdje se razvija od 2005. Pretežno je namijenjena za vaspitane, univerzitetske i akademske korisnike, te studente i gimnazijalce na njemačkom govornom području srednje Evrope.

Glavni osnivač je Ulrich Fuchs, a dosad ima oko 4400 razrađenih tekstova. Kao i za Citizendium, ovdje je čitanje slobodno, a saradnici se prijavljuju sa punim imenom, prezimenom, titulom i adresom. Tekstovi prije objave i uvrštenja prolaze stručnu recenziju uredništva, prije su imali BSD-licencu a danas su pod GNU-licencom.

[uredi - уреди] Cassiopedia

Cassiopedia ili The True Encyclopedia je zapravo dotjerana poluotvorena kopija engleske Wikipedije. Glavni urednik je Jimmy Wales iz Floride (ranije među osnivačima Wikipedije), izdvajanje je najavljeno od 2003, a na internetu je kao posebna wiki dohvatna uglavnom od 2005. Nastaje tako da je dosad iz glavne Wikipedije kopirano preko 1.400.000 engleskih članaka tj. svi osim polupraznih naslova, te su zatim provjereni i prepravljeni. Zato je po broju tekstova Cassiopedia danas druga nakon Wikipedije.

Slobodno je i besplatno čitanje, ali ne uređivanje: svi pisci i urednici prijavljuju se imenom, adresom, telefonom, kvalifikacijama i stručnim tekstom za provjeru. Novosti i izmjene bez javne diskusije odobrava ekspertna redakcija koja se većinom bavi preradom kopiranih članaka iz Wikipedije. Svaki autor može napisati tek 1 novi stručni tekst (jer ne primaju sveznalice) i ne prihvataju masovnu "linkomaniju" nego tek glavne stručne linkove. Pretjerano neutralni koncept ovdje je doveden u konzervativnu skrajnost tradicionalne zastarjelosti.

[uredi - уреди] Nova svjetska enciklopedija

New World Encyclopedia iz Amerike je nova neprofitna enciklopedija na internetu od 2007, gdje postoji samo na engleskom. Sada je još u opitnoj fazi s nekoliko stotina tekstova, a kao elitna akademska enciklopedija treba službeno izaći na internet od 2008.

[uredi - уреди] Baide Wiki

BaideWiki ili noviji naziv Baidu-Baike (= Bijeli Sveznadar), nova je kineska wiki-enciklopedija poluotvorenog tipa, izdvojena 2006. od glavne Wikipedije. Kineska vlast sada ulaže ogromna sredstva za internet, pa je BaiduBaike obilno sponzorisana uz moćne servere, nakon čega je u Kini tehnički ukinuto gledanje Wikipedije i obratno (BaideWiki izvan Kine). BaiduBaike ima golemi broj blizu pola milijarde saradnika (više od Wikipedije), gdje mnogobrojni kineski studenti i gimnazijalci za domaće zadaće pišu nove wiki-članke, pa je njen porast najbrži na internetu. Nakon godinu i po, brojem je prestigla drugu, njemačku Wikipediju i ima preko 1.000.000 tekstova početkom 2008, uz brzi porast iznad 50.000 mjesečno, pa za koju godinu možda dostigne i glavnu Wikipediju. Pristup je slobodan, a novosti i dopune idu samo preko stručne redakcije koja traži određenu kvalitetu i pozitivan pristup kineskim temama. Ograničena je samo na kineski jezik i pismo, te je za nas i Evropu od slabe koristi: vidi pobliže Wikislavia - Metapedia.

[uredi - уреди] Wiki Znanie

To je autonomna internetska enciklopedija na ruskom jeziku koja obuhvata niz opštih tema, ali je najviše naslova iz bivše teritorije Sovjetskog Saveza. Najviše unešenih tekstova su prema ruskoj varijanti poznate enciklopedije Brockhaus. Za razliku od većine enciklopedija na internetu, ova se uglavnom finansira unošenjem trgovačkih reklama i spamova među svoje tekstove, a po konceptu je približno na prelazu između otvorene i poluotvorene enciklopedije.

[uredi - уреди] Conservapedia

Američka Konzervativna enciklopedija je specifičan kritički tip poluotvorene enciklopedije, koja se većinom bazira na desno-konzervativnom pristupu američkih republikanaca, a na kraju dokumentarnih tekstova često su oštre i opsežne kritike protiv liberalizma, ljevičarstva, darvinizma, seksualnih alternativa i sličnih pokreta. Također preko interneta povremeno vode "wiki-ratove" s nekim liberalnim glasilima (npr. Nature i slični), a ovaj wiki također sadrži najopsežnije kritike na rad i organizaciju same Wikipedije. Dosad ima oko 14.000 razrađenih tekstova, a korisna je zbog širega pluralističkog uvida u razna shvatanja jer sadrži neke, često prešućene teme koje su u većini drugih izvora na internetu izostavljene.

[uredi - уреди] Ranije odumrle enciklopedije

Prije glavne Wikipedije do 1999, na internetu uglavnom nije bilo pravih otvorenih enciklopedija tipa Wiki, nego tek desetak početnih pokušaja poluotvorenih enciklopedija s prenešenim ili poručenim gotovim tekstovima izabranih suradnika, koje se moglo tek besplatno čitati, ali bez naknadne prerade. Od ovih su najvažnija dva pokušaja koji su već dugo ugašeni:

Infopedia je bila prvi poznati opit organizovane javne enciklopedije na internetu od 1993.
Nupedia traje od 1999-2003, kao opitni prethodnik Wikipedije je tehnički i organizaciono već naprednija, a vodio ju je L.M. Sander (danas vodi novi Citizendium).

[uredi - уреди] Zatvoreni komercijalni tip

To je elektronska varijanta klasičnih enciklopedija prilagođenih internetu, koje postavljaju profitne kompanije te se izrađuju i koriste na komercijalnoj bazi. Izbor traženih tema i kvalitetnu izradu teksta ovdje osiguravaju plaćeni stručnjaci, uglavnom s akademskim titulama i radnim iskustvom na pripadnoj problematici. Osim preko interneta, ove zatvorene enciklopedije prodaju se i preko alternativnih elektronskih medija (npr. DVD i slično).

Kao i za druge komercijalne projekte na internetu, korištenje takvih digitalnih enciklopedija uglavnom je moguće uz plaćanje naknade za autorska prava, te su njihovo kopiranje i prenos time ograničeni. Zbog reklame i profitnog privlačenja novih korisnika, ovdje je moguć tek ograničeni poluslobodni uvid u poneke reprezentativne tekstove kroz 1 - 3 mjeseca za svakog korisnika. U ovoj komercijalnoj grupi zatvorenih enciklopedija tri su glavna primjera na internetu: Britannica, Brockhaus i Encarta.

[uredi - уреди] Encyclopaedia Britannica

Poznata Enciklopedija Britannica je dosada najvažnija među zatvorenim komercijalnim enciklopedijama na internetu, koja je dijelom usporediva s velikom i otvorenom Wikipedijom (o toj usporedivosti se povremeno vode uzastopne diskusije na internetu). To je zapravo digitalizirana varijanta štampane Britanske enciklopedije, koja u najnovijem izdanju sadrži 32 uvezana sveska. Odnedavna je i poznati njemački Brockhaus dodao na internetu sličnu digitaliziranu varijantu, što je zbog konkurencije sada izazvalo također polemike s njemačkom Wikipedijom.

[uredi - уреди] Encarta Microsoft

MS Encarta je manja priručna višejezična enciklopedija kompanije Microsoft, koja je uz naplatu dostupna preko interneta i DVD-a, kao prilog uz drugi softver za novije Windowse. Dosad obuhvata oko 68.000 natuknica u paralelnim varijantama na osam glavnih svjetskih jezika. Njen nedostatak u odnosu na Britansku enciklopediju je manji broj i slabija kvaliteta tekstova, ali je prednost njena višejezičnost.

[uredi - уреди] Druge zatvorene enciklopedije

Izvan ove dve glavne komercijalne enciklopedije, na internetu je poznato još dvadesetak manjih zatvorenih enciklopedija ili digitalnih leksikona, uglavnom za pojedina uža stručna područja. Neki od njih se dosada uzastopno proširuju i umnožavaju, ali su mnogi nakon kraćeg početnog razvoja sada već ugašeni i nestali s interneta.