Saudijska Arabija

Najveći dio zemlje zauzima pustinja. Na zapadu, uz Crveno more, uzdižu se planinski lanci Hidžaz i Asir s najvišim vrhom Sawdom (3.133 m). S istočne strane planina teren se polako spušta do zapadnog priobalja uz Perzijski zaljev i granica s UAE i Omanom. Većina teritorija slabo je naseljena, a stanovništvo je koncentrirano u gradovima na zapadnoj obali i njenom zaleđu (Jeddah, Meka, Medina), glavnom gradu Rijadu u središtu zemlje, te na istočnom priobalju gdje je locirana većina naftnih izvora (Dammam, Hufuf, Dhahran).

[uredi] Povijest

Islamski vjerski reformator Muhammad ibn Abd al-Wahhab udružio je oko 1750. snage s vladarom mjesta Diriyah u središnjoj Arabiji, Muhammadom ibn Saudom, čiji su nasljednici do početka 19. stoljeća s potporom širokih slojeva oduševljenih novim vjerskim vođom osvojili većinu Arapskog poluotoka. Veza dinastije Saud s Wahhabi interpretacijom Islama ostat će jedno od ključnih obilježja saudijske države i u budućnosti.

Nova arapska sila pobudila je reakciju svojih moćnih susjeda, Otomanskog Carstva i njegovog saveznika Egipta koji su 1818. uništili prvu saudijsku državu. Ubrzo je uslijedila obnova, ali druga država podlegla je unutarnjim sukobima i ratovima sa susjedima 1891.

Modernu Saudijsku Arabiju osnovao je Abdul Aziz Al-Saud, poznat kao Ibn Saud, koji je 1902. započeo okupljati tradicionalne obiteljske zemlje kombinacijom oružanih sukoba i vješte diplomacije. Ujedinjeno Kraljevstvo, tada najznačajnija sila na Bliskom istoku, priznalo je neovisnost Saudove kraljevine 1927., a 1932. Hidžaz i Nedžd (središnji dio Arapskog poluotoka) i formalno su ujedinjeni u Kraljevinu Saudijsku Arabiju.

Početak iskorištavanja nafte nakon drugog svjetskog rata preobrazio je nekad zaostalu nomadsku zemlju, omogućivši izgradnju infrastrukture i državu blagostanja po europskom modelu. Na međunarodnom planu Saudijska Arabija balansira između dobrih odnosa s državama Zapada i odanosti zajedničkim arapskim ciljevima. Saudijsko društvo još je uvijek u velikoj mjeri konzervativno i značajan utjecaj imaju islamski vjerski vođe (ulema).

[uredi] Stanovništvo

Islam je religija gotovo cjelokupnog domaćeg stanovništva i jedini ima službeno priznanje. Saudijska Arabija je kolijevka ove vjere i u zemlji se nalaze dva najvažnija islamska svetišta, Meka i Medina. Arapski odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva. Velik broj stanovnika (oko 6 mil.) su strani državljani na radu u industriji nafte i u drugim sektorima gospodarstva.

[uredi] Gospodarstvo

Saudijska Arabija najveći je svjetski izvoznik nafte, čiji je udio u BDP-u 40%, a u izvozu 90%. Fluktuacije cijene nafte na svjetskom tržištu izrazito pogađaju saudijsko gospodarstvo pa su česti i proračunski deficiti u godinama niskih cijena. BDP je u 2003. bio 11.800 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u.