I. Olimpijske igre - Atena 1896.

I. Olimpijske igre - Atena 1896
I. Olimpijske igre - Atena 1896
Grad domaćin: Atena, Grčka
Broj država: 14
Broj sportaša: 241
Broj sportova: 9
Broj natjecanja: 43
Otvaranje igara: 6. travnja 1896.
Zatvaranje igara: 15. travnja 1896.
Prisega sportaša: -
Prisega sudaca: -
Olimpijska baklja: -

Prve Olimpijske igre modernog doba privukle su sportaše iz 14 zemalja s najbrojnijim delegacijama iz Grčke, Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Amerikanac James Brandon Connolly postao je prvi olimpijski pobjednik nakon više od 1500 godina. Pobijedio je u troskoku, osvojio drugo mjesto u skoku u vis i treće mjesto u skoku u dalj. Pobjednici su se tada nagrađivali medaljom izrađenom od srebra i maslinovim vjenčićem. Nijemac Carl Schumann izborio se za pet finala u tri različita sporta. Atenjani su igre prihvatili s velikim entuzijazmom, a njihov sunarodnjak Spiridon Louis ih je nagradio pobjedom u najpopularnijoj disciplini - maratonu.

Sadržaj

[uredi] Nastanak modernih Igara i odabir grada domaćina

Odluka da će se prve moderne Olimpijske igre održati u Ateni 1896. godine donešena je na osnivačkom kongresu Međunarodnog olimpijskog odbora 1894. godine. Iako Grčka do tada nije imala iskustva u organizaciji tako velikih natjecanja, a i financijska sredstva su bila relativno ograničena, Igre su u cjelini organizirane uspješno.

[uredi] Popis sportova

Na Igrama su održana natjecanja u 9 sportova, isključivo u muškoj konkurenciji. Ipak, postoji zapis o djevojci imena Stamata Revithi s nadimkom Melpomene (prema Grčkoj muzi tragedije), koja je iz protesta što ženama nije bio dozvoljen nastup otrčala maratonsku utrku 11. travnja, dan nakon što su svoju maratonsku utrku odradili muškarci.

  1. Atletika
  2. Biciklizam
  3. Mačevanje
  4. Streljaštvo
  5. Gimnastika
  6. Plivanje
  7. Tenis
  8. Dizanje utega
  9. Hrvanje

Dva sporta su bila predviđena u programu ali se natjecanja na kraju nisu održala:

  • Veslanje - odgođeno zbog jakog vjetra
  • Jedrenje - odgođeno zbog nedostatka odgovarajućeg broja jedrilica, s obzirom da strane posade nisu bile u mogućnosti transportirati svoje jedrilice

[uredi] Zemlje sudionice

U to vrijeme pojam državnih reprezentacija se podrazumijeva bitno drugačije nego li danas. Sportaši su većino ili zastupali sami sebe ili svoje klubove, dok je podatak o nacionalnoj reprezentaciji navođen samo usputno. Broj sudionica je bio 14, a prema prijavama se može konstatirati da su nastupili sportaši slijedećih država:

Sources conflict as to which nations competed. The International Olympic Committee gives a figure of 14, but no list. The following 14 are most likely the ones which the IOC figure includes. Some sources list 12, excluding Chile and Bulgaria; others list 13, including those two but excluding Italy. Egypt is also sometimes included, as was Greek-Egyptian and living in Egypt.

  1. Australija - Iako je autralija tada spadala pod Veliku Britaniju, rezultati natjecatelja Teddy Flacka se ipak pripisuju pod Australiju.
  2. Austrija - Austrija je tada bila sastavni dio Austro-Ugarske monarhije, pa ipak se rezultati austrijskih sportaša na ovim Igrama često prikazuju odvojeno.
  3. Bugarska - Gimnastičar Charles Champaud se natjecao kao Bugarski predstavnik, iako se radi o Švicarcu koji je samo živio u Bugarskoj. Neki izvori svrtavaju Champouda u reprezentaciju Švicarske.
  4. Čile - Olimpijski komitet Čilea navodi da je Čileanac Luis Subercaseaux nastupao na utrakama na 100, 400 i 800 metara. U službenim izvještajima ne postoji dokaz za to.
  5. Danska
  6. Francuska
  7. Njemačka
  8. Velika Britanija
  9. Grčka - Rezultati Grčke uključuju i rezultate |Ciparskih natjecatelja, kao i onih iz Smirne. Također, nije jasan status Egipćanina Dionysios Kasdaglisa, kojeg se nekad spominje kao predstavnika Grčke, a nekad kao predtavnika Egipta.
  10. Mađarska - slično kao i kod Austrije, usprkos činjenici da se radilo o predtavnicima Austro-Ugarske rezultati Mađara se vode odvojeno. Zabilježeno je da su u sastavu Mađarske nastupali i natjecatelji iz Vojvodine, koja je danas sastavni dio Srbije
  11. Italija
  12. Švedska
  13. Švicarska
  14. SAD

Belgija i Rusija su imale prijavljene natjecatelje, ali su kasnije povukli prijave. Oko nastupa čileanskog predstavnika postoje nejasnoće. Također se često spominje i Italija, iako je njihov poznati natjecatelj Carlo Airoldi zbog optužbi za profesionalizam isključen iz Igara. Spominje se i natjecatelj u streljaštvu prijavljen pod imenom Rivabella za Italiju, koji se prema izvještajima zaista natjecao.

[uredi] Tablica osvojenih medalja

Danas je uobičajeno da se prave pregledi osvojenih medalja po pojedinim nacijama, što 1896. godine nije bio slučaj. Ipak, kasnije su napravljeni takvi pregledi da bi se moglo usporediti rezultate s kasnijim Igrama. Te preglede treba uzimati s rezervom, iz više razloga:

  • Tada se nisu uopće dijelile zlatne medalje, a trećeplasirani natjecatelj nije dobijao nikakvu nagradu (medalju)
  • Popis zemalja sudionica je također upitan, jer su natjecatelji prije svega zastupali sebe i eventualno svoj klub. Također, neke države tada nisu niti postojale kao zasebne države, primjerice Australija je bila po Velikom Britanijom, Mađarska i Austrija dio zajedničke monarhije, itd.

Ipak, donji prikaz je najčešći u prikazima osvojenih medalja. Medalje u zagradama predstavljaju medalje osvojene u timovima sastavljenim od natjecatelja iz više država, dok su medalje domaćina istaknute:


Olimpijske igre Atena 1896 - pregled osvojenih medalja
Plasman Država   Zlato     Srebro     Bronca   Ukupno
1 SAD USA 11 7 2 20
2 Grčka Grčka 10 17 19 46
3 Njemačja Njemačka 6 5 2 13
4 Francuska Francuska 5 4 2 11
5 Velika Britanija Velika Britanija 2 3 2 7
6 Mađarska Mađarska 2 1 3 6
7 Austrija Austrija 2 1 2 5
8 Australija Australija 2 0 0 2
9 Danska Danska 1 2 3 6
10 Švicarska Švicarska 1 2 0 3
11 Mješoviti tim Mješoviti tim 1 1 1 3
Ukupno 43 43 36 122

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:


Nedovršeni članak I. Olimpijske igre - Atena 1896. koji govori o Olimpijskim igrama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


 
Olimpijske igre		 Olimpijske igre
Ljetne olimpijske igre

Atena 1896. | Pariz 1900. | St. Louis 1904. | London 1908. | Stockholm 1912. | Berlin 1916. | Antwerpen 1920. | Pariz 1924. | Amsterdam 1928. | Los Angeles 1932. | Berlin 1936. | Tokio 1940. | London 1944. | London 1948. | Helsinki 1952. | Melbourne 1956. | Rim 1960. | Tokio 1964. | Ciudad Mexico 1968. | München 1972. | Montreal 1976. | Moskva 1980. | Los Angeles 1984. | Seul 1988. | Barcelona 1992. | Atlanta 1996. | Sydney 2000. | Atena 2004. | Peking 2008. | London 2012. | 2016.

Zimske olimpijske igre

Chamonix 1924. | St. Moritz 1928. | Lake Placid 1932. | Garmisch-Partenkirchen 1936. | St. Moritz 1948  | Oslo 1952. | Cortina d'Ampezzo 1956. | Squaw Valley 1960. | Innsbruck 1964. | Grenoble 1968. | Sapporo 1972. | Innsbruck 1976. | Lake Placid 1980. | Sarajevo 1984. | Calgary 1988. | Albertville 1992. | Lillehammer 1994. | Nagano 1998. | Salt Lake City 2002. | Torino 2006. | Vancouver 2010. | Soči 2014. |

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/I._Olimpijske_igre_-_Atena_1896."

wymiana linkami SEO Tools SEO Tools wymiana linkami tanie kredyty gotówkowe kreatyna Plaza 3 star hotel Los Angeles krynica noclegi Sejm Tyk