Bog

   Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst iz članka Boginje i bogovi. (Rasprava)


Ovo je članak o pojmu "Bog" kakav se koristi općenito. Za prvu osobu Presvetog Trojstva u kršćanstvu vidi članak Bog Otac.

Bog je jedan od termina koji opisuje savršeno, nadljudsko biće, za koje se vjeruje da je stvoritelj svijeta i upravljač čovjekove sudbine. Princip vjerovanja u jednog boga je monoteizam, a u više politeizam. Vjerovanje u boga zove se religija, a obredi u njegovu čast bogoslužje. Poricanje postojanja zove se ateizam, a sumnja agnosticizam. Neke religije predstavljaju boga u likovima mješanaca životinja i ljudi, divovskih ljudi i sl, a neke druge smatraju da je uvredljivo boga predstavljati u fizičkoj formi. Druge propovijedaju da je bog apsolutno dobro biće, dok druge misle da je on iznad ljudskog shvaćanja moralnosti.

Sadržaj

[uredi] Bogovi

Detaljniji članak o ovoj temi: Politeizam

John Flaxman: Zeus na prijestolju
John Flaxman: Zeus na prijestolju

U povijesti je postojalo mnogo politeističkih religija i njihovih običaja. Sve su velike izumrle, a propadanje je počelo pojavom kršćanstva. Danas se samo u zabitim krajevima štuju tradicionalna vjerovanja. Ljudi su bogovima prinosili darove, često i ljude, dok su pravili hramove i veličanstvene kipove, od kojih je najvelebniji Zeusov kip u Olimpiji. Najsnažnije su se razvile grčka i rimska mitologija.

[uredi] Grci i Rimljani

Bogovi se u antičkih Grka i Rimljana prikazivani kao bića sa svim ljudskim osobinama. Glavni je grčki bog Zeus, a rimski Jupiter. Bilo je mnogo bogova, zaštitnika svega i svačega.

[uredi] Egipćani

Egipćani su vjerovali u bogove ljudskog tijela i životinjske glave. Njihov je glavni bog bio Ra, a ljudi su nastali od njegovih suza. Prema drugom mitu, ljude je stvorio bog lončar Hnum. U Egiptu je bio politeizam, sve dok faraon Amenofis IV. nije uveo kult Atona, Sunčevog diska. Nakon njegove smrti vraćeni su stari bogovi.

[uredi] Bog u kršćanstvu

Detaljniji članak o ovoj temi: Kršćanstvo

Kršćani vjeruju u jednog Boga i tri božanske osobe: Boga Oca, Sina (Isusa Krista) i Duha Svetoga.

lBog u ljudskom obličju na stropu Sikstinske kapele
lBog u ljudskom obličju na stropu Sikstinske kapele

Bog Otac je stvoritelj neba i zemlje, koji se objavljivao mnogim ljudima, poput Abrahama, Mojsija i slično. Njemu se upućuje većina molitava. Njegov sin Isus Krist uzeo je čovječji lik i rodio se od djevice Marije koja je začela po Duhu Svetom, kako bi svijet izbavio od grijeha. Dugo je propovijedao Božju riječ. U 33. godini dobrovoljno se predao na muku na križu, te treći dan uskrsnuo od mrtvih, te tako pobijedio smrt. Trenutno sjedi zdesna Ocu. Obećao je svim dobrim dušama da će doći u raj, kraljevstvo nebesko, te da će bez straha na sudnji dan stati pred njegovo lice. Duh Sveti izlazi iz Boga Oca, ljudima podaje sedam darova, te radi kao Božji glasnogovornik.

[uredi] Bog u islamu

Detaljniji članak o ovoj temi: Islam

Osnovni koncept islama je jedinstvenost Boga (tauhid). On je samo jedan vječan gospodar. Ne postoje nikakve božanske osobe ni oličenja, što bi značilo da je on jedan i jedini, a vjera u njega kristalno čisti monoteizam. Arapski naziv za Boga je Alah, a sastavljen je od riječi al-ilah, što znači jedini Bog. Inače, Alah ima 99 imena. Njegov je glavni poslanik Muhamed. Islam ne dozvoljava kipove i umjetničke slike što predstavljaju Boga, jer to po njima vodi zabranjenom štovanju idola, ali i Židovima je zabranjeno klanjanje idolima.

[uredi] Bog u budizmu

Detaljniji članak o ovoj temi: Budizam

Buda je odbijao odgovarati na pitanja o bogu, jer je tvrdio da se ne prave mrtve koncepcije, nego da se razvija duhovna snaga, koja dođe do odgovora na sva pitanja.

[uredi] Bog u hinduizmu

Detaljniji članak o ovoj temi: Hinduizam

U hinduizmu nema štovanja koje vrijedi za sve. Većina njih obožava Šivu ili Višnu, ali neki i štuju božice, kao Boga. Boga hindus može smatrati silom ili čovjekom, ali neki u njega i ne vjeruju.

[uredi] Bog u zoroastrizmu

Detaljniji članak o ovoj temi: Zoroastrizam

Bog u zoroastrizmu daleko je kompleksniji pojam nego u velikim religijama. Opisuje se kao borba između Dobra i Zla, tako da čas pobjeđuje jedno, čas drugo. Tako je zoroastrizam dualistička religija.

[uredi] Bog u filozofiji

Detaljniji članak o ovoj temi: Teodiceja


wymiana linkami wymiana linkami wymiana linkami wymiana linkami tanie kredyty gotówkowe kreatyna Plaza 3 star hotel Los Angeles krynica noclegi Sejm Tyk