Šri Lanka

Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka (Šrī Lamkā Prajātāntrika Samājavādī Janarajaya) இலங்கை சனநாயக சோஷலிசக் குடியரசு (Ilankai Jananāyaka Čōšaličak Kutiyaraču)
Zastava Grb
Himna Sri Lanka Matha
Glavni grad	Colombo i Sri Jayewardenepura1
Službeni jezik	singaleški i tamilski
Vlada
- Predsjednik	Mahinda Rajapaksa
- Predsjednik Vlade	Ratnasiri Wickremanayake
Neovisnost	Od Ujedinjenog Kraljevstva 4. veljače 1948.
Površina	119. po veličini
- ukupno	65.610 km²
- % vode	1,3 %
Stanovništvo	51. po veličini
- ukupno (2002)	19.607.519
- gustoća	298/km²
Valuta	šrilankanska rupija (100 centa)
Pozivni broj	+94
Vremenska zona	UTC +6
Internetski nastavak	.lk
(1) Colombo je sjedište izvršne vlasti, a Sri Jayewardenepura (Kotte) zakonodavne.

Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji. Zauzima otok Šri Lanku (u prošlosti zvan i Ceylon) te nekoliko manjih otočića u Indijskom oceanu, jugoistočno od Indijskog poluotoka.

[uredi] Zemljopis

Većinu zemlje zauzimaju nizine i brežuljkasta područja. Planine se nalaze samo u unutrašnjosti otoka, s najvišim vrhom Pidurutalagalom (2.524 m). Klima je monsunska.

[uredi] Povijest

Pretpostavlja se da su se danas većinski Singalezi doselili na Šri Lanku pri kraju 6. stoljeća pr. Kr. Nakon što je u 3. stoljeću pr. Kr. iz Indije uvezen Budizam nastale su značajne civilizacije sa središtima u Anuradhapuri (oko 200. pr. Kr. – oko 1000 p. Kr.) i Polonnaruwi (oko 1070. – 1200.).

Na otok su se s indijskog kopna doselili i Tamili koji su se nastanili uglavnom na sjeveru i duž obala. Broj doseljenika i vrijeme migracije još su uvijek predmet rasprave. Singalezi i Tamili povremeno su se sukobljavali oko prevlasti na otoku.

Prvi europski kolonizatori, Portugalci u 16. i Nizozemci u 17. stoljeću ograničili su se na zauzimanje obalnih područja, a unutrašnjost je ostala uglavnom neovisna s glavnim gradom u Kandyju. Cijeli otok postao je dio Britanskog Imperija 1796.

Nakon neovisnosti dominantnu ulogu u politici zemlje imala je singaleška većina, što je dovelo do nezadovoljstva Tamila i njihove otvorene pobune 1983. pod vodstvom gerilske skupine Tamilskih tigrova. Prekid vatre između Vlade i pobunjenika traje od 2001.

Šri Lanka je jedna od zemalja najteže pogođenih cunamijem u prosincu 2004. Poginulo je više od 30.000 ljudi.

[uredi] Stanovništvo

Dvije najveće zajednice su Singalezi, uglavnom Budisti (75%) i Tamili čija je religija tradicionalno Hinduizam (18%). Na otoku živi i značajna sunitska muslimanska zajednica (7%) čiji pripadnici govore tamilskim jezikom.

[uredi] Gospodarstvo

U gospodarstvu Šri Lanke tradicionalno je najznačajniju ulogu imala plantažna poljoprivreda (čaj, guma, cimet). Nakon liberalizacije i privatizacije gospodarstva u protekla dva desetljeća u prvi plan je izbila tekstilna industrija i proizvodnja hrane, kao i snažni uslužni sektor (financije, telekomunikacije). BDP po stanovniku u 2004. bio je oko 4.000 USD, mjereno po PPP-u.

[uredi] Vanjske poveznice

Vlada

• Službena web stranica Šrilankanske vlade
• Vladin web portal
• Ministarstvo obrane
• Predsjednikov ured
• Ministarstvo financija
• Središnja banka Šri Lanke
• Ured za infrastrukturu
• Burza u Colombu
• Sri Lanka Telecom
• Institut za znanstvena i industrijska istraživanja
• Sri Lankan Airlines
• Columbska luka

Turizam

• Turistička zajednica Šri Lanke
• Ministarstvo turizma

Commonwealth

Samostalne države:

Antigva i Barbuda • Australija • Bahami • Bangladeš • Barbados • Belize • Bocvana • Brunej • Cipar • Dominika • Fidži • Gambija • Gana • Grenada • Gvajana • Indija • Jamajka • Južnoafrička Republika • Kamerun • Kanada • Kenija • Kiribati • Lesoto • Malavi • Malezija • Maldivi • Malta • Mauricijus • Mozambik • Namibija • Nauru • Novi Zeland • Nigerija • Pakistan • Papua Nova Gvineja • Sveti Kristofor i Nevis • Sveta Lucija • Sveti Vincent i Grenadini • Samoa • Sejšeli • Sijera Leone • Singapur • Solomonski Otoci • Svazi • Šri Lanka • Tanzanija • Tonga • Trinidad i Tobago • Tuvalu • Uganda • Ujedinjeno Kraljevstvo • Vanuatu • Zambija

Zavisni teritoriji:

Akrotiri i Dhekelia (Cipar) (U.K.) • Andamanski i Nikobarski otoci (Indija) • Angvila (U.K.) • Otočje Ashmore i Cartier (Aus.) • Australski antarktički teritorij (Aus.) • Bermudi (U.K.) • Britanski antarktički teritorij (U.K.) • Britanski indijskooceanski teritoriji (U.K.) • Britanski Djevičanski otoci (U.K.) • Kajmanski otoci (U.K.) • Božićni otok (Aus.) • Kokosovi otoci (Aus.) • Kukovi otoci (N.Z.) • Otoci Koraljnog mora (Aus.) • Falklandski Otoci (U.K.) • Gibraltar (U.K.) • Guernsey (U.K.) • Otok Heard i otočje McDonald (Aus.) • Otok Man (U.K.) • Jersey (U.K.) • Lakadivi (Indija) • Montserrat (U.K.) • Niue (N.Z.) • Otok Norfolk (Aus.) • Pitcairn (U.K.) • Rossova ovisnost (Antarktika) (N.Z.) • Sveta Helena (uključuje otok Ascension i Tristan da Cunha) (U.K.) • Južna Georgija i otočje Južni Sandwich (U.K.) • Tokelau (N.Z.) • Otoci Turks i Caicos (U.K.)