Čečenski jezik

Čečenski нохчийн мотт / noxčiin mott
Države govorenja:	Rusija (Čečenija)
Regije govorenja:	Kavkaz
Broj govornika:	1.2 milijuna
Rang:
Razredba:	sjeveroistočno kavkaski nahski čečensko-inguški čečenski
Službeni status
Služben u:	Čečenija
Regulatori:
Jezični kôd
ISO 639-1:	ce
ISO 639-2:	che
SIL	CJC
Vidi također: Jezik \| Dodatak:Popis jezika

Čečenski je jezik kojim na Kavkazu, u Čečeniji govori oko 1.2 milijuna ljudi. Zajedno s još nekim jezicima, spada u sjeveroistočne kavkaske jezike.

Sadržaj

[uredi] Osobine

[uredi] Pismo

Povijesno se koristilo arapsko pismo, ćirilica i latinica. Zbog velikog broja glasova koje ima čečenski, sva su ta pisma relativno neodgovarajuća.

U posljednje vrijeme se pokušava standardizirati čečenska latinica, i postoji nekoliko različitih verzija zapisivanja.

[uredi] Glasovi

Čečenski je poznat po izrazito velikom broju suglasnika (preko 30, što je karakteristika mnogih jezika na Kavkazu), ali i po velikom broju samoglasnika i dvoglasa (27). Broj varira prema narječju i načinu analize.

Plozivi (kao u gruzijskom, npr.) imaju tri tipa: bezvučni, glotalizirani (označeni s apostrofom ʼ) i zvučni; shema suglasnika:

	bilabijalni	alveolarni	palatalni	velarni	uvularni	faringalni	glotalni
ploziv	p pʼ b	t tʼ d		k kʼ g	q qʼ	w	ʼ
frikativ	(f) v	s z	š ž		x gh	hw	h
slivenik		c cʼ	č čʼ
nazal	m	n
lateral		l, r, rh

[uredi] Gramatika

Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.

[uredi] Imenice, zamjenice i pridjevi

Čečenski posjeduje sustav sljedećih padeža: nominativ, ergativ, genitiv, dativ, alativ (koristi se za neke indirektne objekte), instrumental, lativ, i komparativ (u izrazima "X je bolji od Y", umjesto "od-Y" koristi se ovaj padež).

Imenice imaju 6 rodova (u nekim opisima 4). Od toga su dva za ljudska bića (muški, ženski), a ostali su za životinje i neživa bića. Različiti rodovi koriste različite markere po sljedećem sustavu:

rod	muški	ženski	J-rod	B-rod	D-rod	BD-rod
jednina	v -	j -	j -	b -	d -	b -
množina	b -	b -	j -	b -	d -	d-
primjer	veša "brat"	jiša "sestra"	phwaagal "zec"	laatta "zemlja"	maalx "sunce"	jyett "krava"

Imenice muškog i ženskog roda počinju s v-, odnosno j- u jednini i množini; neke imenice mogu biti i muškog i ženskog roda, ovisno o tome koga predstavljaju (npr. nazivi zanimanja, općenito "osoba" i sl.). Nekoliko imenica za ljude pripada ostalim rodovima.

Postoji 10 deklinacijskih klasa, koje se razlikuju po različitim umecima u padežima različitim od nominativa, i po promjeni osnove (prijeglasu). Primjer promjene imenice (ča "medvjed"):

	nom.	erg.	gen.	dat.	ala.	ins.	lat.	kom.
jednina	ča	čanuo	čan	čana	čanie	čaca	čax	čal
množina	čerčii	čerčaša	čerčiin	čerčašna	čerčaška	čerčašca	čerčiax	čerčial

Tvorba množine je obično nepravilna.

Čečenski razlikuje inkluzivne ("mi, uključujući i tebe") i ekskluzivne ("mi, bez tebe") zamjenice u prvom licu množine. Markeri roda u jednini ovise o spolu osobe na koju se odnosi zamjenica.

lice, broj	nom.	erg.	gen.	dat.	ala.	ins.	lat.	kom.	marker roda
1. jd.	so	as(a)	san	suuna	soega	soeca	sox	sol	v / j
2. jd.	hwo	ahw(a)	hwan	hwuuna	hwoega	hwoeca	hwox	hwol	v / j
3. jd.	i,iza	cuo	cynan	cuuna	cynga	cynca	cunax	cul	v / j
1. eks. mn.	txo	ooxa	txan	txuuna	txoega	txoeca	txox	txol	d
1. ink. mn.	vai	vai	vain	vaina	vaiga	vaica	vaix	vail	d
2. mn.	šu	aš(a)	šun	šuna	šyga	šyca	šux	šul	d
3. mn.	yš	caara	ceeran	caarna	caerga	caerca	caarax	caaral	b

Pridjevi se slažu s imenicama po padežu, ali imaju samo dva različita oblika (npr. dikan "dobar"):

dikan - nominativ jednine i množine
dikaču - svi ostali padeži u jednini i množini

Pridjevi nemaju promjenu po rodu. Ako se pridjev koristi kao imenica, tada ima punu promjenu po padežima i broju.

[uredi] Glagoli

Glagoli se ne mijenjaju po glagolskim licima, ali oko 30% glagola se mijenja po rodu, uz pomoć prefiksiranih markera roda (npr. uoža- "pasti"):

Beer xi ču d-uožna.

dijete voda-NOM u MARKER-pasti.PERFEKT

"Dijete je palo u vodu."

Glagol u čečenskom ima 4 osnovna oblika (ako zanemarimo promjenu po rodu):

prezent
infinitiv
posvjedočeni prošli oblik
perfekt

Uz pomoć tih oblika i različitih oblika pomoćnog glagola "biti" se tvore sljedeća vremena (primjeri za glagol -aax- "živjeti"; v- je oznaka roda):

neprogresivni prezent (v-eexa)
nedavna prošlost (v-eexin)
posvjedočena prošlost (v-eexira)
perfekt (v-axna)
davna prošlost (v-axniera)
imperfekt (v-eexara)
futur (v-eexar)
progresivni prezent (v-eexaš vu)
progresivna prošlost (v-eexaš vara)
neposredna budućnost (v-eexar vu)

[uredi] Ostale riječi

[uredi] Sintaksa

Čečenski je ergativan jezik, tj. subjekt neprijelaznog glagola je u nominativu:

(primjer)

Ako je glagol prijelazan:

Muusaa vieza suuna.

Musa.NOM PREFIKS-voljeti.PREZENT ja.DAT

"Ja volim Musu."

Osnovni red riječi je subjekt-objekt-glagol (SOV).

[uredi] Rječnik

Čečenski ima tek oko 3000 izvornih riječi; ostatak su posuđenice iz brojnih jezika: arapskog, perzijskog, turskog i, od ruskog osvajanja Kavkaza, naročito ruskog. Čečenski dijeli osnovni rječnik (u smislu usporednica) sa srodnim jezicima:

84% s inguškim
30% s avarskim
20% s lezginskim

Usporednice su nađene (ipak, o ovom ne postoji slaganje svih stručnjaka) s hurijskim i urartskim jezikom, izumrlim jezicima koji su se govorili prije par tisuća godina.

Nekoliko riječi, prikazane s različitim usporednicama:

cha´ "1"
ši´ "2"
qo´ "3"
di´ "4"
pxi´ "5"
yalx "6"
worh "7"
barh "8"
iss "9"
itt "10"
maalx "sunce"

[uredi] Poveznice

[uredi] Literatura

Uglavnom postoji literatura na ruskom. Na hrvatskom nije ništa objavljeno. Korisna je gramatika Johanne Nichols i džepni rječnik, koji se scannirani (GIF) mogu naći tražeći na internetu.