Francuska

Granice današnje Francuske podudaraju se s drevnom Galijom, koju su nastanjivali Gali, keltski narod. Galiju su osvojili Rimljani u 1. vijeku pr. n. e., pa su Gali usvojili romanski jezik i kulturu. Kršćanstvo se ukorijenilo u Galiji u 2. i 3. vijeku naše ere. Istočne granice Galije uz Rajnu osvojila su germanska plemena u 4. vijeku, prvenstveno Franci, od kojih dolazi staro ime zemlje, "Francie".

Iako se osnivanje francuskog kraljevstva obično smješta u 5. vijek, Francuska se kao zasebna zemlja prepoznaje od 9. vijeka, kad se franačko kraljevstvo Karla Velikog podijelilo na istočni i zapadni dio. Istočni dio je bio začetak današnje Njemačke, a zapadni Francuske.

Nasljednici Karla Velikog vladali su Francuskom do 987. godine, kad je vojvoda Hugo Kapetović okrunjen za kralja Francuske. Na prijestolju su se u sljedećih osamsto godina izmijenile tri dinastije: Capet, Valois i Bourbon. Kraljevstvo je ukinuto 1792. godine, kad je Francuska revolucija (započeta 1789.) uspostavila republiku.

Francuska je tokom 19. i 20. vijeka izgubila brojne kolonije, bogatstvo i vodeći položaj među državama svijeta. U Prvom i Drugom svjetskom ratu bila je na strani pobjednika. Od 1958. godine Francuska je stabilna predsjednička demokratija poznata kao Peta Republika.

Poslijeratno zbližavanje Francuske i Njemačke bilo je ključno za ekonomsku integraciju Evrope, pa je u januaru 1999. godine uveden euro. Danas se Francuska zalaže za još veće političko, vojno i sigurnosno ujedinjenje Evrope.

[uredi] Vlada

Ustav Francuske usvojen je općim referendumom 28. maja 1958. godine. Dao je mnogo veće ovlasti izvršnoj vlasti u odnosu na Parlament. Predsjednik se direktno bira na pet godina. Predsjednik imenuje predsjednika vlade, predsjeda kabinetom, zapovijeda oružanim snagama i sklapa državne sporazume.

Assemblée Nationale (Francuski parlament) je glavno zakonodavno tijelo. Svi se zastupnici direktno biraju na pet godina. Postoji i Senat, gdje senatore bira izborni odbor na devet godina, a svake tri godine bira se jedna trećina Senata. Senat ima ograničene zakonodavne ovlasti, a u slučaju neslaganja između dva doma, Parlament ima posljednju riječ. Vlada ima jak uticaj na određivanje dnevnog reda Parlamenta.

[uredi] Obrazovanje

Kao i u skoro svim ostalim evropskim zemljama školovanje je obavezno. Djeca mogu pohađati nastavu u školama, kod kuće ili učiti samostalno. Za sada ima oko 10.000 djece i mladih koja ne pohađaju ni jedan od navedenih vidova nastave. Školstvo Francuske podijeljeno je na predškolsko (Maternelle), osnovnu školu (école élémentaire), ostale škole (collège, lycée), srednju školu i fakultet.

[uredi] Političke podjele

[uredi] Geografija

Francuska ima raznolik reljef, od obalnih nizina na sjeveru i zapadu, gdje Francusku oplakuje Sjeverno more i Atlantski okean, do gorskih lanaca na jugu (Pirineji) i jugoistoku (Alpe). Najviši vrh je Mont Blanc (4810 m) na Alpama, ujedno i najviši vrh Evrope.

[uredi] Privreda

Francuska ekonomija se sastoji od razvijenog privatnog poduzetništva i znatnog ali opadajućeg državnog vlasništva. Velike površine obradive zemlje, primjena najnovije tehnologije i subvencije učinile su Francusku vodećom poljoprivrednom silom Zapadne Evrope.

Vlada i dalje vrši znatan uticaj na ključne segmente infrastrukture. Ima većinsko vlasništvo u željezničkim, energetskim, zrakoplovnim i telekomunikacijskim tvrtkama. Od početka 1990-ih država postupno prodaje svoje udjele u France Telecom, Air France i osiguravajućim, bankovnim i vojnim segmentima.

[uredi] Stanovništvo

Ne znaju se tačni podaci o manjinama, jer je pojam "etnička manjina" gotovo nepoznat u Francuskoj. Naime, još od Francuske revolucije država primjenjuje "zakon tla" (droit du sol), koji kaže da su prebivalište i etnički identitet nerazdvojni, tj. onaj ko živi u Francuskoj automatski je Francuz. Etničke manjine su kroz historiju asimilirane na sve načine, i to vrlo uspješno. Tek je nedavno, i to pod pritiskom Evropske Unije, Francuska dala važnija prava etničkim manjinama.

Službeni jezik je francuski, ali postoji više lokalnih jezika: baskijski, bretonski, katalonski, korzički, flamanski, njemački (elzaški), okcitanski. Francuska vlada i školstvo tek su odnedavno dopustili njihovo korištenje. Regionalni se jezici danas uče u nekim školama, ali francuski ostaje jedini službeni jezik, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini.

Glavna vjera u Francuskoj je katoličanstvo. Više od 80% stanovnika se izjašnjava kao katolici, ali to je zapravo samo tradicionalna vjerska pripadnost, jer najveći dio ljudi uopće ne drži katoličkih obreda, s obzirom da je Francuska još od Francuske revolucije vrlo svjetovna zemlja. Ipak, ona sadrži Lourdes, možda najslavnije katoličko mjesto hodočašća na svijetu.

Islam se u zadnjih pedeset godina jako proširio Francuskom zbog muslimanskih doseljenika iz bivših kolonija u sjevernoj Africi. Danas oko 9% stanovništva Francuske prakticira islam.

Protestantizam se znatno smanjio nakon progona u 16. i 17. vijeku, pa protestanti danas čine samo 2% stanovništva.

Jevreji čine samo 1% stanovništva, ali to je čak jedna trećina ukupnog broja Jevreja u Evropi. Jevrejska je zajednica oduvijek igrala vrlo važnu ulogu u Francuskoj, kako ekonomski tako i kulturno.

[uredi] Kultura

Francuska je svijetu dala ogroman doprinos u kulturi. U 17. i 18. vijeku je njezin kulturni uticaj bio toliki da je francuski bio lingua franca Evrope, kao danas engleski.

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi

Države u Evropi

Albanija • Andora • Armenija³⁾ • Austrija • Azerbejdžan³⁾ • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Crna Gora • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Gruzija³⁾ • Grčka • Holandija • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan³⁾ • Kipar¹⁾ • Kosovo⁴⁾ • Latvija • Lihtenštajn • Litvanija • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunija • Rusija³⁾ • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španija • Švedska • Švicarska • Turska³⁾ • Ujedinjeno Kraljevstvo • Ukrajina • Vatikan

Teritorije:

Akrotiri i Dhekelia • Ålandska ostrva • Gibraltar • Guernsey • Madeira ostrva²⁾ • Ostrvo Man • Farska ostrva • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države i države pod upravom UN-a:

Pridnjestrovija • Sjeverni Kipar¹⁾

¹⁾U potpunosti u Aziji, ali kulturni i politički pripada Evropi. ²⁾U potpunosti u Africi, ali kulturni i politički pripada Evropi. ³⁾Najvećim dijelom u Aziji. ⁴⁾Nezavisnost proglašena jednostranim otcjepljenjem od Srbije 17.februara 2008.

Navigacija

interakcija

Pretraga

Alati

Drugi jezici

Sadržaj

[uredi] Historija